Pregledajte kratki sadržaj po brojevima Naše sloge
Broj 1/1870.
Br. 1., god.1. u Trstu 1. Junija 1870.
Mili rode! sentimentalni je uvodni pozdrav teksta kojim započinje prvi broj Naše sloge, lista za čije je izdavanje ponajviše bio zaslužan porečko-pulski, a kasnije i tršćansko-koparski biskup Juraj Dobrila.
Motiv izdavanja Naše sloge najbolje ćemo uočiti u narednim rečenicama koje uredništvo upućuje čitateljstvu: Razum je najveći dar božji, a čovjek tim razumniji, čim više zna i umi. Tko zna, njemu dva, veli naša poslovica. Čovjek nemože svega sam ni da vidi ni da čuje… A eno, čovjek od drugih uči, kad uzme knjigu, pa čita i promišlja. I to je ono, radi čega se nebrojene knjige pišu i tolike posvud škole otvaraju…
I zaista, autor(i) teksta napominju sve učestalije otvaranje škola po Istri, na Kvarneru i ostalom Primorju toliko da skoro sav mladji naraštaj umi čitati. No i dalje se uočava problem nemogućnosti prodora novih ideja u narod… pa se u nas još i danas misli i djela na onaj isti način, kao što se je to prije sto godina mislilo i radilo. Upravo su spomenuti razlozi, kako napominje uredništvo, i glavni razlozi izdavanja pučkog hrvatskog lista.
Uredništvo potom napominje kako će narod imati priliku pročitati poljoprivredne savjete, potom informacije o općinskim, pokrajinskim i državnim zakonima, narod će se moći upoznati sa svojim pravima naspram općine, države i carstva, a bit će im dostupne i aktualne vijesti koje se tiču posebice austrijskog dijela carstva.
Pri kraju spomenutog članka uredništvo se obraća svi rodoljubima koji će na bilo koji način pripomoći izdavanju lista, pa makar i pišući o problemima puka. Kako želimo, da se piše, nek svaki pogodi iz imena, koje smo uzeli, iz kojeg se vidi, da nismo namislili sijati razdor, nego ljubav i slogu. List će izlaziti svaki 1. i 16. dan mjeseca. (U Trstu, 21.Maja 1870.)
POGLED PO SVIETU, U Trstu 24. Maja
Iako se u tekstu izričito ne spominje Austro-ugarska nagodba iz 1867. godine, poznavatelj društvenopolitičkih događaja tog vremena, vrlo će jednostavno iz ovog članka Naše sloge zaključiti da se radi o stvaranju dvojne monarhije. Carstvo se razpolovilo, i svaka polovica dobila svoje ministre. Spominje se Cislajtanija, pojam koji označava austrijsku polovicu carstva, kao i reakcija nenjemačkih naroda na potpisivanje spomenute nagodbe. Prva ministarska stolica predana je stanovitom grofu Potockom koji je imao zadatak primiriti situaciju. …premda su se carskim patentom 21. o. m. svi zem. sabori, osim českoga, razpustili, isto tako i carevinsko vieće (reichsrat), a novi će se izbori čim prije odrediti, mi se uzprkos tomu i odporu družine odpušćena ministarstva, tvrdo nadamo, da će u svomu poduzeću uspieti i tako nezadovoljne narode umiriti. Da se i ugarski dio monarhije nalazio u kritičnom stanju govore sljedeće autorove rečenice: Niti u drugoj polovini carstva ili u zemljah krune Sv. Stjepana necvatu bolje ruže. Magjari žele podjarmiti ostale narode… pa se tako spominju Slovaci, Rumunji, Srbi…, ali i Trojedna Kraljevina Hrvatska. Hrvati im se osobito oštro opiraju, i svim pravom zahtievaju, da bude kao i prije posebna kraljevina i ravna kraljevini ugarskoj…S tim u vezi, autor napominje i sve veći broj protivnika takve ugarske politike ne samo u Zagrebačkom spravišću…nego i po cijeloj Hrvatskoj i Granici.
Kako je i obećano u uvodnom članku, čitateljstvo je moglo steći uvid u aktualne događaje u Europi. Tako je ovaj članak donio vijest kako se u francezkoj dana 8. o. m. obavilo narodno glasovanje (plebiscit). Napoleon je (Napoleon III. op. a.) naime želio doznati odobrava li narod reforme u konstituciji koje uvodi od 1860. i od 1870. Čak 10 milijuna, navodi se potom u članku, glasovalo je potvrdno čime je Napoleon osigurao prijestolje.
Dopis iz Liburnije (15. Maja).
Veliko oduševljenje autora zbog izdavanja hrvatskog lista vidljivo je na samom početku teksta. Saznajemo da je Kvarner te godine zahvatio veliki potres koji od Pusta neda mira i pokoja. Nastale su velike štete na Rieci, u Kastvu i na Voloskom gdje su popadali dimnjaci i zidovi popucali. Zaključak je kako se nesreća vrti oko Snježnika iz kojeg bi trebao oganj buknuti. Čak se spominje i mogućnost da Učka počne sukljati vatru, poput vatrenjača Vezuva i Etne.
RAZLIČITE VIESTI
Ova rubrika započinje podatkom kako su 21 maja razpušćeni u ovoj polovini carstva svi sabori izvan českog. Daje se objašnjenje pojma sabor (narodno zastupstvo). Iz sabora se vidi, ako koji narod za se mari i kako misli…Dosad smo mi za se jako malo marili, jer nismo na porečkom saboru nego jednog jedinog zastupnika; može ih se imati 12 (dvanaest ljudi nješto može kad su razumni i složni.
Kao podatak od velikog značaja spominje se i vjerojatnost gradnje željeznice koje bi išla od Divače kroz cijelu Istru do Pule.
Stanovništvo je upoznato i s otvaranjem boljunske čitaonice (15. Maja).
Slovencima je odbor politična družtva Soča uputio poziv u Tabor koji bi se trebao održati dne 29 maja ob 4 ure popodne u Sežani.
Aktualni problem tog vremena bilo je iseljavanje kršćana iz Bosne u Hrvatsku i Srbiju; napominje se iseljavanje čak 300 duša.
Pri kraju prvog broja Naše sloge našlo se ponešto statističkih podataka o prometu poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, posebice onih profitabilnijih. Tako se navodi da je prodaja duhana 1869. godine bila veća nego 1868. godine (43,671.49 for. – 1869.); tečaj novca također se intenzivno pratio pa se spominje vrijednost carskog dukata –cekina, Napoleona, lira inglezkih…(polog Borse u Trstu od 10 – 25 maja 1870.)
Putnici su imali uvid u kretanje austrijskih brodova, kao i u stanje na trštjanskom tržištju.
Ovaj se broj pozabavio i vrijednošću vinove loze koja istarskom seljaku predstavlja pravo bogatstvo. Toliko se proslavilo da se na našlo i na cesarskih pirovih.
Na kraju 1. broja Naše sloge stoji potpis izdavatelja i odgovornog urednika A. Karabaića.
Priredila: Barbara Širol
Mili rode! sentimentalni je uvodni pozdrav teksta kojim započinje prvi broj Naše sloge, lista za čije je izdavanje ponajviše bio zaslužan porečko-pulski, a kasnije i tršćansko-koparski biskup Juraj Dobrila.
Motiv izdavanja Naše sloge najbolje ćemo uočiti u narednim rečenicama koje uredništvo upućuje čitateljstvu: Razum je najveći dar božji, a čovjek tim razumniji, čim više zna i umi. Tko zna, njemu dva, veli naša poslovica. Čovjek nemože svega sam ni da vidi ni da čuje… A eno, čovjek od drugih uči, kad uzme knjigu, pa čita i promišlja. I to je ono, radi čega se nebrojene knjige pišu i tolike posvud škole otvaraju…
I zaista, autor(i) teksta napominju sve učestalije otvaranje škola po Istri, na Kvarneru i ostalom Primorju toliko da skoro sav mladji naraštaj umi čitati. No i dalje se uočava problem nemogućnosti prodora novih ideja u narod… pa se u nas još i danas misli i djela na onaj isti način, kao što se je to prije sto godina mislilo i radilo. Upravo su spomenuti razlozi, kako napominje uredništvo, i glavni razlozi izdavanja pučkog hrvatskog lista.
Uredništvo potom napominje kako će narod imati priliku pročitati poljoprivredne savjete, potom informacije o općinskim, pokrajinskim i državnim zakonima, narod će se moći upoznati sa svojim pravima naspram općine, države i carstva, a bit će im dostupne i aktualne vijesti koje se tiču posebice austrijskog dijela carstva.
Pri kraju spomenutog članka uredništvo se obraća svi rodoljubima koji će na bilo koji način pripomoći izdavanju lista, pa makar i pišući o problemima puka. Kako želimo, da se piše, nek svaki pogodi iz imena, koje smo uzeli, iz kojeg se vidi, da nismo namislili sijati razdor, nego ljubav i slogu. List će izlaziti svaki 1. i 16. dan mjeseca. (U Trstu, 21.Maja 1870.)
POGLED PO SVIETU, U Trstu 24. Maja
Iako se u tekstu izričito ne spominje Austro-ugarska nagodba iz 1867. godine, poznavatelj društvenopolitičkih događaja tog vremena, vrlo će jednostavno iz ovog članka Naše sloge zaključiti da se radi o stvaranju dvojne monarhije. Carstvo se razpolovilo, i svaka polovica dobila svoje ministre. Spominje se Cislajtanija, pojam koji označava austrijsku polovicu carstva, kao i reakcija nenjemačkih naroda na potpisivanje spomenute nagodbe. Prva ministarska stolica predana je stanovitom grofu Potockom koji je imao zadatak primiriti situaciju. …premda su se carskim patentom 21. o. m. svi zem. sabori, osim českoga, razpustili, isto tako i carevinsko vieće (reichsrat), a novi će se izbori čim prije odrediti, mi se uzprkos tomu i odporu družine odpušćena ministarstva, tvrdo nadamo, da će u svomu poduzeću uspieti i tako nezadovoljne narode umiriti. Da se i ugarski dio monarhije nalazio u kritičnom stanju govore sljedeće autorove rečenice: Niti u drugoj polovini carstva ili u zemljah krune Sv. Stjepana necvatu bolje ruže. Magjari žele podjarmiti ostale narode… pa se tako spominju Slovaci, Rumunji, Srbi…, ali i Trojedna Kraljevina Hrvatska. Hrvati im se osobito oštro opiraju, i svim pravom zahtievaju, da bude kao i prije posebna kraljevina i ravna kraljevini ugarskoj…S tim u vezi, autor napominje i sve veći broj protivnika takve ugarske politike ne samo u Zagrebačkom spravišću…nego i po cijeloj Hrvatskoj i Granici.
Kako je i obećano u uvodnom članku, čitateljstvo je moglo steći uvid u aktualne događaje u Europi. Tako je ovaj članak donio vijest kako se u francezkoj dana 8. o. m. obavilo narodno glasovanje (plebiscit). Napoleon je (Napoleon III. op. a.) naime želio doznati odobrava li narod reforme u konstituciji koje uvodi od 1860. i od 1870. Čak 10 milijuna, navodi se potom u članku, glasovalo je potvrdno čime je Napoleon osigurao prijestolje.
Dopis iz Liburnije (15. Maja).
Veliko oduševljenje autora zbog izdavanja hrvatskog lista vidljivo je na samom početku teksta. Saznajemo da je Kvarner te godine zahvatio veliki potres koji od Pusta neda mira i pokoja. Nastale su velike štete na Rieci, u Kastvu i na Voloskom gdje su popadali dimnjaci i zidovi popucali. Zaključak je kako se nesreća vrti oko Snježnika iz kojeg bi trebao oganj buknuti. Čak se spominje i mogućnost da Učka počne sukljati vatru, poput vatrenjača Vezuva i Etne.
RAZLIČITE VIESTI
Ova rubrika započinje podatkom kako su 21 maja razpušćeni u ovoj polovini carstva svi sabori izvan českog. Daje se objašnjenje pojma sabor (narodno zastupstvo). Iz sabora se vidi, ako koji narod za se mari i kako misli…Dosad smo mi za se jako malo marili, jer nismo na porečkom saboru nego jednog jedinog zastupnika; može ih se imati 12 (dvanaest ljudi nješto može kad su razumni i složni.
Kao podatak od velikog značaja spominje se i vjerojatnost gradnje željeznice koje bi išla od Divače kroz cijelu Istru do Pule.
Stanovništvo je upoznato i s otvaranjem boljunske čitaonice (15. Maja).
Slovencima je odbor politična družtva Soča uputio poziv u Tabor koji bi se trebao održati dne 29 maja ob 4 ure popodne u Sežani.
Aktualni problem tog vremena bilo je iseljavanje kršćana iz Bosne u Hrvatsku i Srbiju; napominje se iseljavanje čak 300 duša.
Pri kraju prvog broja Naše sloge našlo se ponešto statističkih podataka o prometu poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, posebice onih profitabilnijih. Tako se navodi da je prodaja duhana 1869. godine bila veća nego 1868. godine (43,671.49 for. – 1869.); tečaj novca također se intenzivno pratio pa se spominje vrijednost carskog dukata –cekina, Napoleona, lira inglezkih…(polog Borse u Trstu od 10 – 25 maja 1870.)
Putnici su imali uvid u kretanje austrijskih brodova, kao i u stanje na trštjanskom tržištju.
Ovaj se broj pozabavio i vrijednošću vinove loze koja istarskom seljaku predstavlja pravo bogatstvo. Toliko se proslavilo da se na našlo i na cesarskih pirovih.
Na kraju 1. broja Naše sloge stoji potpis izdavatelja i odgovornog urednika A. Karabaića.
Priredila: Barbara Širol
Broj 1/1871.
Br. 1., god.II. u Trstu 1. Januara 1871.
Pogled po svietu:
O Europi i odnosima među državama nakon Napoleona
– "rađanje nove Europe",
O francusko- pruskom ratu
O gnoju u obće:
O gnoju (biljnom i životinjskom), njegovu sastavu i ulozi u poljoprivredi
Dopisi:
O Pazinu i Pazinštini, preustroju općina, talijanizaciji i odnosu stanovnika Pazinštine prema talijanizaciji
Popis škola u Puli, o nedostatku hrvatskih škola i potrebi osnivanja istih,
Situacija i brodovi u ratnoj luci u Puli.
Škole na otoku Rabu:
O tome kako su se stanovnici otoka Raba uspjeli oduprijeti nametanju talijanskog jezika i talijanskih škola te održati hrvatske škole i jezik.
Različite viesti:
Tirolski domobrani ne smiju ratovati izvan Tirola bez odluke tirolskog sabora
Smrt generala Möringa
Najava posljednjeg sastanka hrvatskog sabora te najava izbora za novi sabor
Kratka biografija pokojnog Vinka Zubranića, dubrovačkog biskupa
Povratak Kajetana Rocconija Crkvi i pokajanje zbog protuvjerske djelatnosti u Trstu
O situaciji u opkoljenom Parizu.
Na mlado ljeto svojim štovanim čitateljem – Naša sloga (pjesma)
Pomrčina Mjeseca: najava i objašnjenje pomrčine Mjeseca
Umjetnost: o izložbi mladog kipara Ivana Rendića Angjelovića s Brača
Sa tršćanskog tržića: situacija s trgovinom žitom na tržištu u Trstu.
Poziv na preplatu
Tek novacah: tečaj novca u Trstu od 16. – 30. prosinca 1870.
Izdavatelj i odgovorni urednik: A. Karabaić
Priredila: Ana Klanjac
Pogled po svietu:
O Europi i odnosima među državama nakon Napoleona
– "rađanje nove Europe",
O francusko- pruskom ratu
O gnoju u obće:
O gnoju (biljnom i životinjskom), njegovu sastavu i ulozi u poljoprivredi
Dopisi:
O Pazinu i Pazinštini, preustroju općina, talijanizaciji i odnosu stanovnika Pazinštine prema talijanizaciji
Popis škola u Puli, o nedostatku hrvatskih škola i potrebi osnivanja istih,
Situacija i brodovi u ratnoj luci u Puli.
Škole na otoku Rabu:
O tome kako su se stanovnici otoka Raba uspjeli oduprijeti nametanju talijanskog jezika i talijanskih škola te održati hrvatske škole i jezik.
Različite viesti:
Tirolski domobrani ne smiju ratovati izvan Tirola bez odluke tirolskog sabora
Smrt generala Möringa
Najava posljednjeg sastanka hrvatskog sabora te najava izbora za novi sabor
Kratka biografija pokojnog Vinka Zubranića, dubrovačkog biskupa
Povratak Kajetana Rocconija Crkvi i pokajanje zbog protuvjerske djelatnosti u Trstu
O situaciji u opkoljenom Parizu.
Na mlado ljeto svojim štovanim čitateljem – Naša sloga (pjesma)
Pomrčina Mjeseca: najava i objašnjenje pomrčine Mjeseca
Umjetnost: o izložbi mladog kipara Ivana Rendića Angjelovića s Brača
Sa tršćanskog tržića: situacija s trgovinom žitom na tržištu u Trstu.
Poziv na preplatu
Tek novacah: tečaj novca u Trstu od 16. – 30. prosinca 1870.
Izdavatelj i odgovorni urednik: A. Karabaić
Priredila: Ana Klanjac
