Od početka drugog desetljeća do početka 60-ih godina 19. stoljeća političko središte Istarskog okruga bilo je u:

1.   ?    Pazinu
2.   ?    Puli
3.   ?    Trstu
4.   ?    Poreču

U 19. stoljeću među voditeljima istarsko-otočnoga talijanaško-talijanskog iredentističkog pokreta ističe se niz visoko obrazovanih Istrana i otočana, a osobito, talijanaš iz Velog Lošinja, predsjednik Istarskog sabora i potpredsjednik Carevinskog vijeća (donjeg doma parlamenta zapadnoga, austrijskog dijela Austro-Ugarske):

1.   ?    Carlo Combi
2.   ?    Antonio Madonizza
3.   ?    Carlo de Franceschi
4.   ?     Francesco Vidulich

Područje Istre i kvarnerskih otoka je u 19. stoljeću u crkvenom pogledu podijeljeno na:

1.   ?    3 biskupije
2.   ?    2 biskupije
3.   ?    4biskupije
4.   ?    1 biskupiju

Jačanje Pule kao urbano-privrednog centra u 19. stoljeću temelji se na:

1.   ?    Stvaranju vojnopomorskog kompleksa Habsburške Monarhije
2.   ?    Lučko trgovačkom kompleksu zapadnog područja Habsburške Monarhije
3.   ?    Lučko trgovačkom kompleksu mađarskog područja Habsburške Monarhije
4.   ?    Turističko - hoteljerskom središtu

Osnivač Staroslavenske akademije bio je:

1.   ?    Antun Mahnić
2.   ?    Juraj Dobrila
3.   ?    Josip Juraj Strossmayer
4.   ?    Dinko Vitezić

Od oko 15000 stanovnika općine Pazin 1891. godine pismena je bila:

1.   ?    1/7 stanivništva
2.   ?    1/6 stanivništva
3.   ?    1/4 stanivništva
4.   ?    1/5 stanivništva

S pojavom mogućnosti slobodnijega udruživanja i iskazivanja političkih ideja i stajališta, u Istri s otocima snažno se širi hrvatski narodni preporod, a u okviru njega započinje i organiziranje suvremenoga nacionalnog političkog pokreta i to nakon završetka:

1.   ?    Bachovog apsolutizma
2.   ?    Metternichovog apsolutizma
3.   ?    Prosvijećenog apsolutizma
4.   ?    Revolucionarne 1848. godine

Izdvoji trojicu načelnika općine Pazin

1. Dinko Trinajstić
2. Šime Kurilić
3. Ante Dukić
4. Matko Mandić
5. Matko Laginja
6. Vjekoslav Spinčić
7. Dinko Vitezić

Talijanaško-talijanski ugroženi donedavno vladajući svijet pokušavao se zaštititi osnivanjem tzv. prkos gimnazije kao odgovor na osnivanje:

1.   ?    Istarskog sabora
2.   ?    Velike C.K. državne gimnazije na hrvatskom jeziku
3.   ?    Velike C.K. državne gimnazije na njemačkom jeziku
4.   ?    Velike C.K. državne gimnazije na talijanskom jeziku

Hrvatska čitaonica u Pazinu je osnovana:

1.   ?    1870. godine
2.   ?    1890. godine
3.   ?    1897. godine
4.   ?    1899. godine